Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
då
tr. (J, Ž) (S: dåvu, dåi̭i, dåi̭e, dai̭én, dai̭éţ, dåvu; Ž: dåm, dåţ)
dati, davati; i̭o pórčilor dåvu mâŋcå (Ž) - ja svinjama dajem da jedu; bíre-lʼ dåţ mâŋcå! (Ž) - dobro mu dajte jesti! (dajte mu da dobro jede!; dobro ga nahranite!); dę́-lʼ åcu şi åţele! (Ž) - daj mu (joj) iglu i konac!; dę́-m čấsta! (J) - daj mi to!; dę́ ne ţevå za veţéru! (S) - daj nam štogod za večeru!; lʼ-a dåt cafélu bę́ (S) - dala mu je da [on] popije kavu; då ştí (J) - dati da se zna; obznaniti; i̭é a dåt ştí ke i̭e âŋ cumpaníi̭e (K) - on je dao da se zna da je [i on] u društvu; då žós (Ž) - skinuti; då o tríşca (Ž) - dati (opaliti) pljusku; i̭e lʼ-av dåt ân vrítńac (Ž) - on ga je opalio nogom u tur (on mu je dao udarac nogom u tur); då pre súd (J, Ž) - dati na sud; se-m davúreţ pínez, voi̭ ve då cåsa (B) - ako mi date novac, dat ću vam kuću.
då se
povr.
1. dati se, moći se (Ž); čå nú s-av dåt zbrisę́i̭ (Ž) - to se nije dalo (moglo) izbrisati.
2. dati se (komu), htjeti se (komu) (J, Ž); nú mi s-a báş dåt mę́re (K) - nije mi se baš dalo (htjelo) ići.
3. (då se pre, då se dupa) navaliti (na); potr-čati (za) (Ž); s-av lúpu dåt pre féşnar (Ž) - vuk je navalio na lugara; då se dupa čirevå (Ž) - potrčati za kim; lę́mnele s-av dåt pre ómir (Ž) - drva su navalila na ljude (potrčala za ljudima); då se (Ž) - pomaknuti se; dę́ te âŋcoló! (Ž) - pomakni se na onu stranu!
dacåsa
d-acåsa (de acåsa) pril. (Ž)
od kuće; tóţ av més dacåsa (d-acåsa), samo i̭ó am ramås cu i̭é (Ž) - svi su (ot)išli od kuće, samo sam ja ostao s njim.
dâhní
itr. i tr. (Ž)
mirisati (tr. i itr.); róžile fíno dâhnés - cvijeće fino miriši; i̭o dâhnés róž - ja mirišem ruže; v. dişí, disí.
damarę́ţa
damarę́ţę pril. (J)
ujutro; (sutra, sutradan) ujutro; damarę́ţa råno, damarę́ţę råno (S) - ujutro rano; sáca damarę́ţa (S) - svako jutro; åtę damarę́ţę (S) - sutradan ujutro (drugo jutro).
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
